Koristimo internet kolačiće (cookies) i poštujemo Vašu privatnost kako bi imali optimalno iskustvo na našoj web strani.
Pogledajte Politiku privatnosti za više detalja.

Jazz – Sloboda improvizacije

Jazz – Sloboda improvizacije

Koju muziku slušaš kada želiš da se iskuliraš od svega? Ukoliko nisi imao/la priliku da se susretneš  sa Jazz muzikom, jedno je sigurno - ova reč ti je sigurno zagolicala maštu. Šta je Jazz muzika? Je l to onaj lik sa trubom? To su one svirke za alternativce? U ovom tekstu saznaj nešto više o vanvremenskom muzičkom pravcu uz čije zvuke još uvek uživaju predstavnici brojnih generacija.

O poreklu reči Jazz i danas se vezuju brojne nedoumice. Trenutno najpopularniji stav je da pojam jazz potiče od zastarele reči „jasm“, što bi otprilike moglo da znači „dobar duh“ ili „pozitivna energija“. Kao muzički stil, Jazz se rađa krajem 19. i početkom 20. veka u SAD. Na samom početku, zvuci jazz-a odjekivali su u predgrađima i periferijskim barovima. Njegovi prvi protagonisti bili su ljudi bez muzičkog obrazovanja koji su u afričkoj tradicionalnoj muzici našli koren za muzičku improvizaciju koja je glavna karakteristika ovog muzičkog žanra. 

Jazz je oduvek kroz prepoznatljiv ritam širio duh slobode koji je vremenom brisao klasne i rasne razlike stvarajući brojnu publiku širom planete. Postao je stil života koji formira generacije muzičke publike, njihov ukus i pogled na svet. Na njegovu ekspanziju naročito utiče pojava radija. Ovaj medij predvodnik je nove revolucije zahvaljujući kojem Jazz ulazi u domove kao muzika novog vremena.

Dvadesetih godina prošlog veka izvorni Jazz doživljava brojne modifikacije. Među njima su dixieland, swing, be-bop, free Jazz i brojni drugi. Svaki novi muzički pravac stvarao je svoje velikane čije stvaralaštvo je deo svetske muzičke baštine. Među njima su Louis Armstrong, Dizzy Gillespie, Ella Fitzgerald, Billie Holiday, Charlie Parker i mnogi drugi.

Fun fact je da je Louis Armstrong gostovao u Beogradu i to dva puta 1959. i 1960. godine. Na surčinskom aerodromu dočekali su ga pioniri uz zvuke njegovog hita „Marš svetaca“. Tom prilikom poklonili su mu srpsku frulu na kojoj je Armstrong uživo improvizovao.  

Činjenica je da je Jazz pustio korene i na našim prostorima koji su prisutni i do današnjeg dana. Više domaćih džezera postiglo je svetsku slavu. Tome svedoče svetski etablirani Beogradski Jazz Festival, kao i brojne Jazz svirke manjih i većih sastava.

Danas je Jazz itekako prisutna i uticajna muzička forma i i dalje neguje duh slobode. Od prigradskih četvrti Nju Orleansa uspeo je da uđe na akademska vrata i postane predmet univerzitetskog izučavanja. On je istovremeno i nauka i umetnost i zanat i zabava.

I za sam kraj vam ostavljamo link za višenamensku muziku uz koju možete da đuskate, gledate kišu sa prozora, blejite sa drugarom/drugaricom ili čitate knjigu jer Jazz je muzika za svaku priliku. J

 


Besplatno preuzimanje

Preuzmi ovde strava stvari za dž!

Popuni podatke ispod i besplatno preuzmi naš e-vodič

Popuni podatke ispod i besplatno preuzmi naš e-vodič

Popuni podatke ispod i besplatno preuzmi naš e-vodič